Jedinstveni spomenik europske sakralne arhitekture
Katedrala sv. Jakova najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Po svojoj ljepoti te tehnikama građenja i stilskim značajkama nije samo najveći i najznačajniji objekt arhitektonske baštine u gradu Šibeniku nego i jedinstveni spomenik europske sakralne arhitekture. Po svojoj umjetničkoj vrijednosti spada u najznačajnije europske monumentalne katedrale, a zahvaljujući nekim svojim karakteristikama jedinstvena je ne samo među katedralama nego i među kršćanskim crkvama općenito!
Jedina građevina u Europi u cijelosti sagrađena od kamena
Ovo je jedina katedrala u Europi koja je u cijelosti sagrađena od kamena jer prilikom izgradnje nisu korišteni nikakvi drveni arhitektonski elementi. Također je prva građevina u Europi sagrađena prema jedinstvenom principu utorenih ploča (građevine građene po ovom principu počinju se javljati tek od 19. st.) te je jedina građevina čiji vanjski volumen u potpunosti odgovara obliku unutrašnjih prostora. Katedrala sv. Jakova poznata je i po ikonografskim inovacijama, među kojima posebno mjesto zauzima friz od 74 skulpture glava (pojedinačni portreti suvremenika Jurja Dalmatinca). Ovaj friz slovi kao najbrojnija i najkvalitetnija galerija portreta izložena u obliku javnog spomenika na jednom sakralnom objektu u Europi. Na svodu krstionice uvodi se reljef s prikazom Boga Oca s golubicom Duha Svetoga i anđelima.
105 godina izgradnje
Katedrala je izgrađena na južnoj strani središnjeg gradskog trga u starogradskoj jezgri, na mjestu nekadašnje romaničke crkve sv. Jakova. Ideja o izgradnji velikog katedralnog hrama datira još iz 13. stoljeća kada je Šibenik dobio vlastitu biskupiju i status grada. Gradnja je s prekidima trajala 105 godina, od 1431. do 1536. godine. Započela je u mletačkom gotičkom stilu, a završila u toskanskom renesansnom stilu.
Stari majstori: Juraj Dalmatinac, Nikola Firentinac i ostali
Šibenska katedrala trobrodna je bazilika dimenzija 38 x 14 m, a njezina je najviša točka u vrhu kupole. Tijekom prvog desetljeća 15. st. na podizanju katedrale radili su mletački graditelji Francesco Giacomo, Antonio Busato i Lorenzo Pincino, kao i šibenski klesarski majstori Andrija Budčić i Grubiša Statčić, ali je 1441. godine za glavnog graditelja katedrale postavljen Juraj Dalmatinac koji je gradnju vodio sve do kraja svog života 1475. godine. Kao majstor cvjetne gotike i začetnik prijelaznog gotičko-renesansnog stila u Dalmaciji, Juraj Dalmatinac svojim je zamislima promijenio prvobitnu koncepciju crkve, dajući joj monumentalni značaj. Nakon njegove smrti gradnju katedrale nastavlja Nikola Firentinac u stilu čiste renesanse. S obzirom na to da nakon Firentinca katedrala još nije bila završena, njezinu izgradnju preuzimaju mletački graditelji Bartol i Jakov iz Mestre te zadarski majstor Mestičević.
Krstionica kao izvor života
U unutrašnjosti katedrale posebnu pozornost privlači krstionica, koja je u stilskom pogledu originalna i kreativna sinteza dvaju likovnih govora prve polovice 15. stoljeća, kasne gotike i rane renesanse. Katedrala je prva dovršena građevina u renesansnom stilu, nastala samo 20 godina nakon pravog početka renesanse u Toskani. Obilje skulptorskih ukrasa najdojmljivija je oznaka krstionice, a u dekorativnim motivima najzastupljeniji je ljudski lik. Osim kipova četiriju proroka (od kojih su sačuvana samo dva), čitav je svod ukrašen reljefima anđela, glavama kerubina i impozantnom glavom Boga Oca. Trio punačkih i u pokretu modeliranih golišavih dječaka majstor je Juraj smjestio uz nosač krsnog zdenca, postavljen u sredini prostora.
Interpretacijski centar ‘Civitas Sacra – Sveti grad’ smješten u srednjovjekovnoj palači Galbiani, na jednom mjestu sažima bogatu povijest šibenske biskupije, te posjetiteljima priča priču o posebnostima gradnje šibenske prvostolnice koja je unijela revoluciju u arhitekturu toga vremena, zatim o značaju te građevine za povijest Šibenika, o njezinom kulturnom zračenju koje je stoljećima zahvaćalo šibenski kraj ali i o ljudima, Šibenčanima koji su zaslužni za zidanje velebnog zdanja.