Iako ova regija pokriva relativno malo zemljopisno područje, vrlo je bogata folklorom i svako je njezino mjesto specifično.

Cjelokupno se tradicijsko nasljeđe može podijeliti na dva glavna topografska tipa: jadranski i dinarski. Iako pokazuju međusoban utjecaj, vidljive su razlike između urbanog (jadranskog) i ruralnog (dinarskog) folklora lokalnog stanovništva. Jadranski folklor obuhvaća grad Šibenik, veći dio obalnih naselja i naselja na otocima, dok dinarskom folkloru pripadaju naselja u zaleđu i neka naselja uz obalu nastala migracijom iz zaleđa. Ove razlike, a i specifičnosti svakog naselja, čine veliko bogatstvo folklornog izraza regije u cjelini.

LOKALNI PLESOVI

Svakako treba spomenuti staro šibensko kolo, tradicionalni ples stanovnika Šibenika, stoga što ga neki povjesničari i kroničari smatraju ranokršćanskim tradicionalnim plesom koji je temelj svim takvim plesovima u ovom kraju, a i šire. Ples je obnovljen zahvaljujući KU "Šibenske šuštine". Osobito je zanimljiv način plesanja i držanje ruku u visini ramena koje se spuštaju i podižu u ritmu glazbe, poput vrlo laganih pokreta veslanja prema naprijed. Valja spomenuti i hrvatsku promenadu, tradicionalni ples od 5 dijelova i 15 figura, koji je prvo nastao kao ples raznih nacionalnih udruga krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Promenada se plesala u gradu Šibeniku, u većini mjesta na obali i otocima te se čak proširila i u neka primorska mjesta u Zadarskoj županiji.

LOKALNE PJESME

Cijeli ovaj kraj, osobito grad Šibenik, poznat je po muškim a cappella skupinama – klapama. Šibenčani su, osobito stanovnici gradskog naselja Dolac, poznati kao jedni od najboljih pjevača u Dalmaciji. Postoji čak i stih jedne stare balade koja govori o mjestima na obali i otocima Dalmacije koji kaže: "Ni pivača do Dolačanina..."